Od 1. siječnja 2027. godine obrtnike u Hrvatskoj očekuje niz promjena. Izmjene Zakona o obrtu donose nekoliko važnih novosti – od uvođenja obiteljskog obrta i jednostavnijeg nastavka poslovanja nakon smrti obrtnika, preko mogućnosti nastavka rada uz mirovinu, do smanjenja komorskog doprinosa i administrativnog rasterećenja pojedinih obrta.
Za obrtnike je posebno važno znati što se mijenja, ali i što se ne mijenja. Primjerice, mogućnost rada obiteljskih članova nije neograničena, a najavljena mogućnost pune mirovine uz nastavak obavljanja obrta još nije ostvarena.
U nastavku donosimo pregled najvažnijih promjena koje obrtnike očekuju od početka 2027. godine.
Izmjene Zakona o obrtu stupaju na snagu 1. siječnja 2027.
Hrvatski sabor donio je izmjene i dopune Zakona o obrtu kojima se nastoji pojednostaviti poslovanje obrtnika, smanjiti dio administrativnog opterećenja te omogućiti jednostavniji nastavak poslovanja obrta u različitim životnim situacijama.
Prema Hrvatskoj obrtničkoj komori, izmjene obuhvaćaju više od 140.000 obrtnika u Hrvatskoj, a novi Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu stupa na snagu 1. siječnja 2027. godine.
Među najvažnijim promjenama izdvajaju se:
- uvođenje instituta obiteljskog obrta
- jednostavniji nastavak poslovanja nakon smrti obrtnika
- mogućnost nastavka obavljanja obrta uz mirovinu
- smanjenje komorskog doprinosa
- jednostavnija pravila za određene izdvojene pogone
- obvezna prijava e-mail adrese pri upisu obrta
- promjene vezane uz naukovanje, naučničke i majstorske ispite.
1. Uvodi se obiteljski obrt
Jedna od zanimljivijih novosti od 2027. godine svakako je zakonsko uređenje obiteljskog obrta.
Riječ je o obrtu u kojem obrtniku u obavljanju djelatnosti pomažu članovi njegovog obiteljskog kućanstva, bez zasnivanja radnog odnosa. Time se u Zakon o obrtu formalno uvodi model koji je u praksi već dugo prisutan u mnogim hrvatskim obrtima.
Obiteljski obrt posebno je važan kod malih poduzetničkih pothvata u kojima članovi obitelji zajedno sudjeluju u poslovanju, primjerice u trgovini, ugostiteljstvu, proizvodnji, uslužnim djelatnostima ili obrtima koji se generacijski prenose.
Tko se smatra članom obiteljskog kućanstva?
Obiteljsko kućanstvo obuhvaća članove obitelji koji zajedno žive i ostvaruju odnosno koriste prihode. U praksi se pritom mogu pojaviti situacije poput obrtnika kojem pomažu supružnik, dijete ili drugi član kućanstva.
Međutim, važno je naglasiti da obiteljski obrt nije način da se dugotrajni rad člana obitelji zamijeni zaposlenjem bez prijave.
Pomoć člana kućanstva mora imati obilježje stvarne ispomoći. Ako osoba kontinuirano radi u punom opsegu, prema unaprijed određenom rasporedu i praktično ima sva obilježja zaposlenika, takav odnos može predstavljati radni odnos koji treba odgovarajuće urediti.
Drugim riječima, uvođenje obiteljskog obrta ne znači da se od 2027. godine može bez ograničenja koristiti rad članova obitelji bez ugovora o radu.
Što je s radom nedjeljom?
Ovdje treba posebno istaknuti jednu važnu stvar.
HOK je tražio da se obiteljskim obrtima u trgovini omogući rad nedjeljom kada u trgovini rade isključivo obrtnik i članovi njegove obitelji. Međutim, ta mogućnost nije uključena u donesene izmjene Zakona o obrtu.
HOK je najavio da će i dalje inzistirati na tom prijedlogu.
Zato nije ispravno zaključiti da svi obiteljski obrti od 1. siječnja 2027. automatski dobivaju pravo na rad nedjeljom.
2. Jednostavniji nastavak poslovanja nakon smrti obrtnika
Još jedna važna promjena odnosi se na situaciju kada obrtnik premine, a obitelj želi nastaviti njegovo poslovanje.
Dosadašnja praksa u slučaju vezanog obrta, za koji su propisani posebni stručni uvjeti, mogla je stvoriti ozbiljan problem. Ako nasljednik nije imao odgovarajuću stručnu spremu, osposobljenost ili majstorski ispit, nastavak poslovanja mogao je biti otežan.
Novim zakonskim rješenjem omogućuje se jednostavniji nastavak poslovanja tijekom postupka nasljeđivanja.
Ako nasljednik još ne ispunjava propisane stručne uvjete, može se imenovati privremeni poslovođa koji ispunjava potrebne uvjete. Na taj način obrt može nastaviti poslovati dok traje postupak nasljeđivanja i dok se ne riješe uvjeti za daljnje vođenje obrta.
Za obiteljske obrte ovo je posebno značajno jer omogućuje da smrt vlasnika ne znači automatski prekid poslovanja.
Posebno pravilo za nasljednike vezanog obrta
Izmjene predviđaju i mogućnost da nasljednik koji ispunjava odgovarajući uvjet srednjeg strukovnog obrazovanja preuzme vezani obrt za koji je propisan majstorski ispit, uz obvezu da odgovarajući majstorski ispit položi u roku od tri godine od dana upisa prijenosa obrta i nastavka vođenja obrta u Obrtnom registru.
To je važna promjena za obrte poput automehaničarskih, frizerskih, stolarskih i drugih djelatnosti kod kojih je za samostalno obavljanje djelatnosti propisan određeni stručni uvjet.
3. Obrtnici mogu nastaviti raditi uz mirovinu
Mogućnost nastavka poslovanja nakon ostvarivanja prava na mirovinu dodatno se uređuje Zakonom o obrtu.
Već od 1. siječnja 2026. obrtnicima koji su navršili 65 godina omogućeno je nastaviti obavljati obrt uz isplatu polovice starosne mirovine. Izmjenama Zakona o obrtu ta se mogućnost sada dodatno uređuje i u samom Zakonu o obrtu, u skladu s propisima koji uređuju mirovinsko osiguranje.
To je posebno važno za obrtnike koji nakon dugogodišnjeg poslovanja žele zadržati svoj obrt, klijente i poslovne kontakte, ali istodobno ostvariti pravo na mirovinu.
Hoće li obrtnici moći primati punu mirovinu?
Za sada ne treba tako tumačiti izmjene.
HOK i dalje traži mogućnost ostvarivanja pune starosne mirovine uz zadržavanje obrta. To je najavljeno kao cilj za buduće izmjene mirovinskih propisa, ali nije dio trenutačno donesenog rješenja.
Dakle, obrtnik koji planira odlazak u mirovinu treba provjeriti konkretne uvjete koji se primjenjuju na njegov slučaj.
4. Smanjuje se komorski doprinos
Jedna od konkretnih financijskih promjena za obrtnike odnosi se na komorski doprinos Hrvatskoj obrtničkoj komori.
Najviša zakonom propisana stopa smanjuje se s dosadašnjih 2 % na 1,5 % osnovnog osobnog odbitka. To znači smanjenje mjesečnog opterećenja obrtnika po osnovi komorskog doprinosa.
Prema procjenama HOK-a, ova promjena za komorski sustav znači oko 5,2 milijuna eura manje prihoda godišnje.
Za pojedinačnog obrtnika iznos smanjenja možda neće predstavljati veliki trošak u odnosu na ukupne poslovne rashode, ali na razini velikog broja obrtnika riječ je o konkretnom rasterećenju.
5. Manje administracije za određene izdvojene pogone
Izmjene Zakona donose i određena pojednostavljenja kod izdvojenih pogona.
Za neke vrste izdvojenih pogona više neće biti potrebno imenovati poslovođu.
Iznimka se odnosi na izdvojene pogone koji služe kao:
- skladišta
- samoposlužni aparati
- objekti za pružanje usluga smještaja u kućama za odmor bez pripreme i usluživanja hrane.
Posebno je zanimljiv slučaj samoposlužnih aparata koji mogu biti postavljeni na većem broju lokacija. Za svaku pojedinu lokaciju više neće biti potrebno imenovati posebnog poslovođu.
Ova promjena može biti značajna za poduzetnike koji poslovanje organiziraju kroz veći broj automatiziranih ili samoposlužnih lokacija.
6. E-mail adresa postaje dio podataka pri upisu obrta
Od 2027. godine uvodi se i obveza prijave adrese elektroničke pošte prilikom upisa obrta u Obrtni registar.
Cilj ove promjene je omogućiti jednostavniju i izravniju elektroničku komunikaciju s obrtnicima.
To je još jedan pokazatelj da se administracija vezana uz obrte sve više prebacuje u digitalno okruženje.
Za nove obrtnike to znači da će poslovna e-mail adresa postati još važniji dio osnovnih poslovnih podataka.
7. Promjene kod naukovanja i majstorskih ispita
Izmjene donose i novosti za obrtnike koji sudjeluju u strukovnom obrazovanju i naukovanju.
Razdvajaju se evidencija i verifikacija ugovora o naukovanju. Evidenciju će voditi ustanove za strukovno obrazovanje, dok će za verifikaciju ugovora biti nadležna Hrvatska obrtnička komora.
Mijenja se i način provedbe naučničkog ispita, koji će se provoditi pred zajedničkim povjerenstvom HOK-a i škole. Uređuju se i rokovi vezani uz osiguravanje mjesta za naukovanje prije početka školske godine.
Za obrtnike koji zapošljavaju učenike na naukovanju ove promjene mogu biti posebno važne jer dodatno uređuju odnos između škole, obrtnika i HOK-a.
8. Posebno: raste minimalna direktorska plaća u 2027.
Ovo nije izravno promjena Zakona o obrtu, ali je važna informacija za obrtnike koji razmišljaju o prelasku iz obrta u društvo s ograničenom odgovornošću (d.o.o.) ili već posluju kroz trgovačko društvo.
Prema trenutno dostupnim izračunima, minimalna mjesečna osnovica za zaposlenog člana uprave mogla bi u 2027. godini iznositi oko 1.405,95 eura bruto, dok bi ukupni trošak bruto II mogao dosegnuti približno 1.638 eura mjesečno.
Prema toj procjeni, riječ je o povećanju od približno 129 eura mjesečno, odnosno oko 1.545 eura godišnje u odnosu na 2026. godinu za jednog direktora zaposlenog na minimalnoj osnovici.
Važno je naglasiti da se radi o procjeni na temelju očekivanog rasta prosječne plaće, a ne o konačnom službenom iznosu za 2027. godinu.
Zašto je ovo važno za obrtnika? Rast obveznih doprinosa.
9. Fiskalizacija 2.0 – velika promjena za paušalne obrtnike od 2027.
Kada govorimo o novostima za obrtnike u 2027. godini, ne možemo zaobići Fiskalizaciju 2.0, koja donosi značajne promjene upravo za paušalne obrtnike. Iako se dio novih obveza primjenjuje već od 1. siječnja 2026., za paušalce je 1. siječnja 2027. ključan datum jer tada počinje obveza izdavanja eRačuna prema domaćim poslovnim subjektima.
To znači da paušalni obrtnik koji posluje s drugim obrtima, d.o.o.-ima i drugim domaćim poslovnim subjektima više neće moći takve račune izdavati u obliku običnog PDF-a, Worda ili Excela. Račun prema domaćem poslovnom subjektu morat će biti izdan kao eRačun, uz provedbu propisane fiskalizacije.
Istodobno, važno je razlikovati račune prema poslovnim subjektima od računa prema građanima. Kod B2C računa, odnosno računa izdanih fizičkim osobama u krajnjoj potrošnji, već od 1. siječnja 2026. vrijede pravila prema kojima se fiskaliziraju i računi plaćeni na transakcijski račun. Za paušalnog obrtnika to u praksi znači da mu je, ako izdaje B2C račune, potrebno odgovarajuće programsko rješenje za fiskalizaciju.
S druge strane, od 2026. godine paušalni obrti imaju obvezu zaprimanja eRačuna, iako tijekom 2026. još nisu općenito obvezni izdavati eRačune prema domaćim poslovnim subjektima. Za zaprimanje eRačuna može se koristiti, primjerice, besplatna aplikacija Mikro eRačun, dok se izdavanje eRačuna od 2027. može organizirati putem Mikro eRačuna ili drugog odgovarajućeg programskog rješenja.
Što to konkretno znači za paušalnog obrtnika?
Ako ste paušalni obrtnik i tijekom godine izdajete račune drugim domaćim poduzetnicima, do 31. prosinca 2026. možete koristiti dosadašnji način izdavanja B2B računa, dok od 1. siječnja 2027. trebate imati rješenje za izdavanje eRačuna.
Primjerice, ako danas kao paušalni obrtnik izdate račun od 500,00 eura, domaćem d.o.o.-u, drugom obrtu ili drugom poslovnom subjektu, taj račun još možete poslati kao PDF. Od 2027. godine takav će račun morati biti izdan kao eRačun.
Zato je kraj 2026. godine pravo vrijeme da paušalni obrtnici provjere svoje postojeće programe za izdavanje računa, odaberu informacijskog posrednika ako im je potreban te se upoznaju s načinom zaprimanja i izdavanja eRačuna.
Važno: Fiskalizacija 2.0 ne znači da će svaki račun izgledati isto niti da svaki paušalni obrtnik ima potpuno iste obveze. Obveze ovise, između ostalog, o tome posluje li s građanima ili poslovnim subjektima, posluje li s domaćim ili stranim klijentima te o načinu plaćanja. Zato je prije početka 2027. potrebno provjeriti koje se konkretne obveze odnose na vaš obrt.
Za paušalne obrtnike ovo je jedna od najvažnijih administrativnih promjena koju treba uključiti u pripremu poslovanja za 2027. godinu.
Trebaš savjet? Javi se.
